Psi imaju zapanjujući osjet njuha i procjenjuje se da je njihovo osjetilo mirisa milijun puta razvijenije od ljudskog. Baš kao što je ljudski mozak sposoban učiti jezike, veliki dio psećeg mozga posvećen je tumačenju mirisa. Upravo mirisi pomažu psima u spašavanju ljudskih života. Ali koliko zapravo znamo o psećem osjetilu mirisa.
Samo morate promotriti koliko ljudi koriste pseći njuh kako biste shvatili koliko je posebna ta pseća sposobnost. Pseći osjet njuha provjeren je i dokazao se i u sportu i u raznim poslovima. Već neko vrijeme psi imaju ključnu ulogu u vojsci, policiji i vatrogastvu, te službama za potragu i spašavanje. Pseći nosevi uposleni su u istraživanju raznih tajnovitih i opasnih situacija.
Psi mogu uspješno nanjušiti bombe, a ključni su i u slučajevima paleža. Pronalazili su zločince u bijegu i izgubljenu djecu, pomagali su u spašavanju unesrećenih. Odnedavno su neki psi obučeni u otkrivanju raka kože kod ljudi, prepoznavajući bolest čak i prije nego je liječnici dijagnosticiraju.
Kako psi njuše? Pseći nos je vlažan i na njega se lijepe molekule u zraku koje se zatim tope u nosnim šupljinama koje su iznimno dobro prokrvljene, s mnoštvom živčanih završetaka i receptora mirisa. Osjetilne stanice koje su gusto poredane po nosnoj membrani analiziraju informacije iz ovih molekula. Ove stanice pretvaraju mirise u kemijske poruke koje se prenose u olfaktorno područje mozga. U pravilu, veći i duži nos ima i više receptora mirisa, a time je i njuh bolji. Na primjer jazavčar ima nekih 125 milijuna receptora, foksterijer 147 milijuna, a njemački ovčar 225 milijuna. S druge strane, ljudi imaju jedva pet milijuna receptora mirisa. Psi također imaju i mirisne žlijezde na svom nepcu koje također primaju i prenose mirise.
Pseće osjetilo njuha toliko je osjetljivo da pas može prepoznati miris otisaka nogu, čak i ako su nekoliko tjedana stari i preko njih se gazilo. Nevjerojatno, pseći nosevi mogu također propoznati i osjećaje kao što su strah ili tjeskoba. Malo toga može pobjeći psećem nosu! Postoji još nekoliko čudesnih činjenica o psećim nosevima. Psi «kušaju» svoju hranu mirišući je i slabo se oslanjaju na svoje okusne pupoljke. Ljudi imaju oko šest puta više okusnih pupoljaka od pasa.
Medicina se sve više okreće psima u nekim slučajevima i znanstvenici danas pokušavaju identificirati shizofreniju pomoću pasa koje obučavaju da nanjuše feromone povezane s tim poremećajem. Istraživanja su pokazala i da boja psa izravno utječe na njihovo čulo mirisa. Bijeli psi imaju slabiji osjet mirisa od tamnijih pasa. To je povezano s činjenicom da pigment kože psa utječe na njegovu sposobnost njušenja. Nadalje, pseći osjet mirisa tako je osjetljiv da ga određene tvari, kakve su naprimjer u zagađenom zraku, mogu oštetiti.
Uključite vašeg psa u aktivnosti koje mu omogućuju da vježba svoj nevjerojatni «nos» i to mu neće samo biti zabavno nego će i podići njegovo samopouzdanje i osjećaj sigurnosti. Igrajte se s njim jednostavne igre kao što su «nađi» (svoj povodac, svoju omiljenu igračku) ili čak razmislite o uključivanju svog psa u natjecanja u traganju. Tko zna, možda vaš ljubimac postane prvorazredan detektiv, ali prvo provjerite koliko mu je dugačak nos.
